Tan sá mak ita prioritiza
zonas asaun?
Ita prioritiza zona asaun
hodi asegura alokasaun efisienti ba rekursu limitadu ne’ebé Diresaun
Nasionál Peska no
Akikultura (DNPA) iha hodi hala’o jestaun ba rikusoin peskeiru Timor-Leste nia.
Sá ida lolós mak ita
prioritiza?
Nu’udar nasaun membru ba
Coral Triangle Initiative on Coral Reefs, Fisheries and Food Security (CTI-CFF) Timor-Leste
haktuir matadalan banati tuir ba rede área protejida tasi laran ne’ebé esta-belese iha Lesser Sunda
Marine Protected Area (MPA) Design.
Prioritizasaun ne’e atu fó
hanoin kona-ba zona iha área Lesser Sunda MPA nia laran ne’ebé bele sai “starting point” ka
pontu partida ba asaun jestaun ba DNPA hamutuk ho parseiru.
Zona ne’e, ne’ebé ita buka
atu prioritiza sai “zona biolójika xavi” hodi asegura sustentabilidade setór peska artesanal iha
Timor-Leste ne’ebé importante duni ba seguransa alimentár no nutri-saun nasaun nian.
Importante mós hato’o
katak prosesu ne’e toma em konsiderasaun kapasidade rekursu ne’ebé DNPA iha atu hala’o jestaun
zona tasi laran. Tan ne’e ekosistema tasi kle’an, maski inkorpora iha design husi Lesser Sunda
tan difikuldade equipamentu (ró adekuadu), formasaun no akordu uzu infraestrutura
(portu/jetty nst.) sai zona ne’ebé oras daudaun Timor-Leste seidauk bele hala’o
me-sak.
Sá ida mak rezultadu
prioritizasaun hato’o ba ema interesadu servisu hamutuk ho setór peskas?
Rezultadu ne’e la hato’o
ba parseiru katak Timor-Leste iha hanoin atu se’es husi planu imple-menta Lesser Sunda MPA
Network Design, maibé hato’o katak DNPA hahú planu asaun ne’ebé tuir faze ne’ebé reflete
kapasidade no kondisaun real iha Timor-Leste.
Karik iha parte interesadu
balun ne’ebé iha hanoin atu ajuda DNPA explora jestaun zona seluk iha área ne’ebé define iha
Lesser Sunda MPA Design nia laran, DNPA haksolok atu esplora pusi-bilidade hala’o ida ne’e
tuir prosesu klaru atu define objetivu projetu nian.
Halo nusa mak ita halo
prioritizasaun
Ita hahú ho prosesu
halibur dadu biolójiku no sosió-ekonómiku ne’ebé iha to’o oras daudaun. Dadu ne’e inklui
relatóriu. Publikasaun akadémika, referénsia husi baze dadu online no relatóriu online oioin.
Tuir fali mai, ita hala’o
prosesu vizualizasaun ba dadus ne’e. Ita vizualiza no buka-tuir padraun (trends and patterns) tuir
métodu vizualizasaun oioin ba dadu hanesan mapas, gráfiku nst.
Tuir rezultadu
vizualizasaun dadu no padraun ne’e, ita buka atu hetan zona ne’ebé tékniku
hare’e katak importante atu
hatene kle’an liu tan. Iha kazu zona interese ne’e, ita hahú esplora di’ak liu tan dadu biolójiku ne’ebé
iha no mós kondisaun xavi atu asegura uzu responsavel ba rikusoin peskeiru.
Liu husi análize ne’e ita
bele hetan informasaun detalladu liu ne’ebé permite simplifika mapa zona prioritáriu.
Peska (subsisténsia no
artesanal) sai atividade importante ba ema ne’ebé moris iha Timor-Leste nia tasi ibun, no sai
fonte proteína no rendimentu ba uma kain ida-idak. Timor-Leste ne’ebé hak-ru’uk ba Millenium
Development Goal (MDG) ne’ebé ratififa konvensaun internasionál oioin hahú hetan ona finansiamentu
atu investe hodi asegura sustentabilidade husi setór no mós katak setór ne’e bele kontinua nafatin
kontribui hodi hametin seguransa alimentár no diversifika rendimentu uma-kain ida-idak. Zona
prioridade, loke dalan ba Governu atu servisu hamutuk ho ajénsia ne’ebé responsavel atu
jere fundu hodi asegura katak investimentu ne’e kontribui duni hodi hametin jestaun setór
peskas.
Sa matadalan mak ita uza
atu hametin ita nia prosesu desizaun zona prioridade?
Timor-Leste sai nasaun
membru Coral Triangle Initiative on coral reefs, fisheries and Food Secu-rity (CTI-CFF). Nu’udar
nasaun membru, tékniku peskas husi Timor-Leste tuir diskusaun oioin atu hamosu matadalan banati
tuir ba rejiaun no ne’ebé ajuda nasaun ida-idak atu hametin jestaun rikusoin peskeiru.
Ferramenta xavi mak “Designing
Marine Protected Areas Networks to achieve Fisheries, biodiver-sity, and climate change
objectives in Tropical Ecosystems: A practitioner Guide”. Maski Timor-Leste seidauk iha rede
areas protejida (redi ida ne’ebé inklui área protejida terrestre no mariña) Diresaun Nasionál
Floresta, ne’ebé iha kna’ar atu dezenvolve rede ne’e sei servisu hela atu hetan aprovasaun ba esbosu
lejislasaun rede areas protejida.
Haktuir esbosu Polítika
Peskas nian, objetivu daruak, Diresaun Nasionál Peska sei buka atu esta-belese área jestaun mariña
(iha inglés MMA) hanoin ne’ebé Timor-Leste sei kontinua buka atu alkansa tuir Ferramenta
xavi mak “Designing Marine Protected Areas Networks to achieve Fish-eries, biodiversity, and
climate change objectives in Tropical Ecosystems: practitioner Guide”.
Ferramenta xavi ne’e
adekuadu atu estabelesimentu área jestaun mariña no haktuir Governu Timor-Leste nia kompromisu
ba Konvensaun Nasoins Unidas oioin ne’ebé Timor-Leste ratifika no asina.
Konvensaun hirak ne’e
inklui: United Nations Convention on Biological Diversity (UNCBD), United Nations Framework
Convention on Climate Change (UNFCCC). Alem de ne’e, matadalan ne’e mós tuir Technical
Guidelines for Responsible Fisheries ne’ebé prepara husi Organizasaun Mundiál ba Alimentasaun
(FAO).
Dadu biolójiku atu halo
mapa hirak ne’e foti husi ne’ebé lolós?
Tuir lolós prosesu dauluk
atu estabele rede zona protejida mariña mosu iha Coral Triangle Initia-tiva (CTI-CFF) nia mahon.
Timor-Leste sai komponente ida iha unidade biogeográfika ho naran Lesser Sunda Marine.
Dadu
kona-ba Timor-Leste kompila husi Wilson et al. (2009) hamutuk ho tulun husi tékniku
Diresaun Nasionál Peska no Akikultura ne’ebé involve prosesu ne’e durante tinan 2007-2009.Dadu biolójiku hirak
ne’ebé uza iha Lesser Sunda MPA design inklui dadu ne’ebé prodús liu tiha independénsia no mós
durante períodu okupasaun.
Durante tempu ezersísiu
ne’e hala’o, Diresaun Nasionál Floresta, tuir fundu husi Global Environ-mental Facility (GEF) hahú
projetu Program of Works on Protected Areas (PoWPA) ne’ebé biban atu hetan asésu ba dadu
balun ne’ebé Wilson et al. (2009) uza iha sira nia prosesu prioritizasaun, ne’ebé hamosu relatóriu
National Ecological Gap Assessment (NEGA). Liu tiha 2009, ho
Timor-Leste nia involvimentu ativu iha Coral Triangle Initiative (CTI-CFF) no
fo-rum rejionál seluk ne’ebé
estabelese nanis CTI hanesan, Arafura Timor Sea Expert Forum (ATSEF), Partnership in
Environmental Management of Seas of East Asia (PEMSEA), Diresaun Nasionál Peska no
Akikultura hetan asésu ba dadu biolójiku tan ne’ebé loke dalan atu hala’o hadi’a rezultadu ne’ebé
prepara husi Wilson et al. (2009).
Haktuir esforsu makás
ne’e, Diresaun Nasionál Peska no Akikultura (DNPA) tuir forum CTI-CFF nian asegura finansiamentu
husi Governu Estadu Unidus Amérika nian no biban atu hala’o levan-tamentu biodiversidade
mariñu (Erdman & Mohan, 2012), Levantamentu biomasa ikan iha tasi feto (NOAA & DNPA seidauk
publika) no hahú prosesu foti dadu kona-ba impaktu alterasaun klimátika ba ekosistema
tasi ibun (peskiza la’o hela).
Dadu biolójiku kona-ba
espésie invertebradu hanesan Ahu-ruin, ita hetan diskrisaun iha Erdman no Mohan (2012) no dadu
kona-ba kobertura husi National Oceanographic Atmospheric Admini-stration (NOAA).
Dadu biolójiku densidade
espésie invertebradu balun iha Parke Nasionál Nino Konis Santana mai husi Ayling no kolega
(2009) no espésie invertegradu seluk, krustasio no sel-seluk husi Australian National Museum
(unpublished) ne’ebé hala’o peskiza iha tinan 2012.
Para além de dadu ne’e
rekonstrusaun stock peskeiru iha Timor-Leste 1950-2009 halo tuir pro-jetu Sea Around Us
Project tuir esforsu makás husi belun Barbosa (2009).
Além de ne’e ita mós uza
dadu Catch Per Unit effort (CPU) ne’ebé rejistu iha logbook husi distritu balun ne’ebé revé husi
Departamentu Jestaun Rekursu Mariñu no Peskiza Akuátika ho tulun husi Local Marine Managed Areas
(LMMA) Foundation Indonesia iha tinan 2011-2012.
Dadu seluk ne’ebé asésu
mak dadu husi Fishbase, husi relatóriu Reefs At Risk (Burke et al,2012) no Reefchek. Dadu
seluk mós Rezultadu husi diskusaun husi exersísiu prioritizasaun husi Critical Ecosystem
Partnership Fund (CEFP) (Burung Indonesia, 2013, unpublished).
Tuir lolós ho dadu
biolójiku nato’on ne’ebé ita iha ita bele hahú iha vizaun jerál kona-ba
rikusoinno ita bele loke dalan ba
desizaun, tuir evidénsia kona-ba halo nusa mak ita bele jestaun rikusoin peskeiru iha Timor-Leste
nia tasi feto.
Governu Timor-Leste biban
atu halibur dadu sosio-ekonómiku oioin, eskala nasionál nian mak Census uma-kain ne’ebé
hala’o iha 2010 (RDTL, 2010) no mós dadu oioin lokalizadu tuir pro-grama rejionál hanesan
Regional Fisheries Livelihood Program (RFLP) ne’ebé hetan finansia-mentu husi Governu España
no mós programa seluk iha CTI-CFF nia mahon, hanesan, Coral Triangle Pacific, ne’ebé
hetan fundu husi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Importante re-alsa katak programa ADB
ne’e mós asésu fundu ne’ebé Nasoins unidas aloka ba Timor-Leste tuir Global Environmental
Facility (GEF) no sai parte ki’ik ida husi benefísiu Timor-Leste nian atu rati-fika konvensaun UNCBD no
UNFCCC.
Dadu sosio-ekonómiku
hotu-hotu husi Diresaun Nasionál Estatístika iha geo-referénsia nune’e mós ita bele hare’e
pozisaun uma-kain ida-idak iha ita nia prosesu esplora dadus. Alem de ne’e,tuir dadu sensu-peskadór
ne’ebé DNPA hala’o iha tinan 2012 ho tulun husi FAO tuir ninia Re-gional Fisheries
Livelihood Program (RFLP) ne’ebé mós geo-referénsiadu, ita bele vizualiza sen-tru peskadór no hatene nia
artes de peska no númeru embarkasaun nu’udar dadu aproximadu/“proxy” atu iha vizaun
kona-ba presaun.
Kondisaun sosio-ekonómiku
mós importante ba ita atu hatene presaun, alein de informasaun ne’e, DNPA mós hetan asésu
ba mapeamentu ameasas “overfishing” sobre-captura. Dadu hirak ne’e mós tradús ba mapa.
Rezultadu análize:
Zona prioridade tuir
análize preliminár husi Wilson no kolega (2009) falta fatin balun no fatin balun hetan ona
estragu makás.
Prosesu selesaun ne’ebé
Wilson no kolega hala’o iha 2009 tuir prinsípiu danein (6) husi ferra-menta rejionál ne’ebé
hatete katak: “Area Mariña Protejida ho uzu multiplu (ne’ebé permite ativi-dade peska artesanal no
subsisténsia iha zona balun) tenke luan-liu.
Maski ne’e, rezultadu husi
ezersísiu mapeamentu husi Bogg et al. (2009), dadu husi Erdman no Mohan (2013) no mós dadu ne’ebé
NOAA halibur iha Juñu 2013, peskiza hirak ne’e, ne’ebé DNPA uza nu’udar dalan atu
hala’o validasaun ba análize ne’ebé Wilson no kolega halo iha tinan 2009, ita hare’e katak
mapa ne’e la inklui zona seluk ne’ebé importante pontu vista sustentabili-dade setór peskeiru.
Realidade hatudu durante
tempu DNPA buka atu hala’o finansiamentu ba sistema jestaun área boot ne’ebé Wilson no
kolega propoin iha tinan 2009, DNPA susar atu asegura finansiamentu liu husi orsamentu jerál do
estadu (OJE) no mós husi parseiru dezenvolvimentu ne’ebé dala barak la biban atu halo kompromisu
ba tempu naruk.
Haktuir esperiénsia ne’e
DNPA no parseiru servisu hahú hala’o prioritizasaun
Zona Batugadé – Tuir lolós zona iha
Mota-ain sorin (NTT) “Berluli” iha importánsia biolójika tan nia ai-parapa no ninia
tipu habitat. Husi Mota-ain mai to’o Batugade no to’o fatuk tasi ne’ebé fó naran ba fatin
“Batuk-gede” dadu preliminár husi espedisaun NOAA rua (2012-2013) susar atu hetan zona ho ahu ruin.
Maski nune’e área liu área ida ne’e iha ahu-ruin ho saudi di’ak no stock peskeiru ne’ebé fó moris
ba peskadór iha sentru Beacou.
Maski volume ikan ohin
loron sei iha, se ita hare’e kreximentu populasionál iha Distritu Bobonaro no Distritu Liquiça,
kreximentu númeru peskadór no espansaun sentru peskadór, presaun ba re-kursu peskeiru sei aumenta
iha tinan 5 tuir mai nune’e mós importante hahú atividade sensibili-zasaun no estabelese “zona
repovoamentu peskeiru” iha ne’e.
Importante mós hanoin
katak zona ne’e hetan finansiamentu husi parseiru Dezenvolvimentu, Banku Aziátiku
Dezenvolvimentu (ADB) tuir programa CT-Pacific ne’ebé mós asésu ba fundu husi Global Environmental
Facility (GEF).
Zona Behau – Zona Behau, importante
tebes (pontu vista ekolójiku, no pontu vista sosio-ekonómiku), maski nune’e
Wilson no kolega (2009) halibur zona Hera no Cristo Rei, la inkorpora zona Behau iha unidade
ne’ebé sira bolu Behau. Ida ne’e hamosu difikuldade interpretasaun lo-kalizasaun no komunikasaun
kona-ba zona atu proteje.
Dauluk, Zona Cristo Rei,
hetan tiha ona estatutu espesiál nu’udar área protejida, ida ne’e signifika katak oras daudaun,
Diresaun Nasionál Floresta sei responsabiliza ba ninia jestaun. Maski nune’e, jestaun ne’e tenke
hala’o em konjuntu tuir komité jestaun ida.
Daruak, Zona Hera no
Metinaro iha importánsia biolójika makás tan ninia asosiasaun Ai-parapa, Du’ut Tasi no Ahu-ruin,
asosiasaun ne’ebé difisil atu hetan iha rejiaun. Zona Hera-Metinaro hetan ameasa oioin ne’ebé la
hanesan fatin seluk, nune’e mós ninia sistema jestaun ba área ne’e úniku. Maski Zona Hera iha
Ai-parapa, maioria ai-parapa no du’ut tasi iha hetan iha zona Meti-naro.
Datoluk, Ahu-ruin husi
Behau la tama ba zona ne’ebé Wilson no kolega hanaran Behau. Impor-tante realsa katak iha
Metinaro ita hetan duni Ahu-ruin no faixa ne’e kontinua husi Suku Duyong to’o Suku Uma-kaduak
(NOAA, DNPA unpublished).
Iha área jestaun ne’e,
ne’ebé Wilson no kolega hanaran Behau, rekomendasaun mak fahe ba Zona tolu (3): Cristo Rei,
Hera-Metinaro, Behau.
Kompromisu finansimanetu
husi parseiru dezenvolvimentu durante períodu ne’ebé liu tinan 3 im-portante tebes atu fó
tulun ba DNPA atu hametin kapasidade funsionáriu DNPA, tékniku iha dis-tritu no komunidade hodi
ema hotu bele servisu integradu tuir modelu ko-jestaun. Tempu ne’e mós permite ba DNPA atu
hatama zona ne’e iha planu anuál asaun no mós asegura finansia-mentu sustentável liu husi
OJE.
Haktuir análize ba dadu biolójiku,
análize ba dadu sosio-ekonómiku, análize ba ameasa zona ho prioridade a’as liu iha unidade ne’e mak
zona (1) Metinaro no (2) Behau.
Loikere zona prioritáriu
ne’ebé tenke halo zoneamentu no estabelese zona repovoamentu peskeiru
Sumáriu
1. Ho dadu ne’ebé iha
Timor-Leste bele hahú prioritiza zona jestaun iha tasi badak (0-≈40 metru profundidade);
2. Dadu foun hatudu katak
iha zona balun ne’ebé seidauk tama ba zona importante ba jestaun tuir Lesser Sunda MPA
Design
3. Dadu foun hatudu katak
DNPA bele hahú konsidera nu’udar zona prioritáriu ba jestaun: Bu-ruma (≈5.6 km2), Ataúru tomak (≈98 km2);
4. Dadu foun hatudu mós
hatudu katak esforsu jestaun Lesser Sunda MPA bele hahú iha zona Metinaro (≈10.9 km2), Behau (≈33 km2), Beacou (≈9.2 km2), Loikere (≈2.6 km2);
5. Hodi fasilita
investimentu iha zona jestaun tasi nian ne’ebé foin teme, DNPA bele uza zona hirak ne’e, hodi sai pontu
partida atu fasilita no asegura efesiénsia servisu DNPA nia iha Lesser Sunda MPA areas no
konsentra esforsu atu kumpri responsabilidade naraun nian ba tratadu internasionál
ne’ebé Timor-Leste asina ona.
6. Tuir dezenvolvimentu
kapasidade, ekipamentu no infra-estrutura, no peskiza DNPA bele habe-lar zona prioritáriu hodi
inklui área tomak iha Lesser Sunda MPA design ka altera design ne’e tuir estudu viabilidade no
estudu biolójiku no sosio-ekonómiku atu asegura efesiénsia investi-mentu;
Reference From
Download Full File PDF
Prioritizationof Fisheries Management Zoneson Timor-Leste’s North Coast
Obrigado
ba ita boot sira hotu nebe mak iha laran luak vizita ona hau nia Blog,
espera katak blog ida nee bele fo vantagen ba ita hotu.
Labele haluhan Klick Subscribe iha leten.













0 komentar:
Post a Comment