Monday, June 19, 2017

Prioritizasaun zona jestaun rikusoin peskeiru iha Timor-Leste nia Tasi Feto

Tan sá mak ita prioritiza zonas asaun? 
Ita prioritiza zona asaun hodi asegura alokasaun efisienti ba rekursu limitadu ne’ebé Diresaun 
Nasionál Peska no Akikultura (DNPA) iha hodi hala’o jestaun ba rikusoin peskeiru Timor-Leste nia.

Sá ida lolós mak ita prioritiza? 
Nu’udar nasaun membru ba Coral Triangle Initiative on Coral Reefs, Fisheries and Food Security (CTI-CFF) Timor-Leste haktuir matadalan banati tuir ba rede área protejida tasi laran ne’ebé esta-belese iha Lesser Sunda Marine Protected Area (MPA) Design.

Prioritizasaun ne’e atu fó hanoin kona-ba zona iha área Lesser Sunda MPA nia laran ne’ebé bele sai “starting point” ka pontu partida ba asaun jestaun ba DNPA hamutuk ho parseiru.

Zona ne’e, ne’ebé ita buka atu prioritiza sai “zona biolójika xavi” hodi asegura sustentabilidade setór peska artesanal iha Timor-Leste ne’ebé importante duni ba seguransa alimentár no nutri-saun nasaun nian.

Importante mós hato’o katak prosesu ne’e toma em konsiderasaun kapasidade rekursu ne’ebé DNPA iha atu hala’o jestaun zona tasi laran. Tan ne’e ekosistema tasi kle’an, maski inkorpora iha design husi Lesser Sunda tan difikuldade equipamentu (ró adekuadu), formasaun no akordu uzu infraestrutura (portu/jetty nst.) sai zona ne’ebé oras daudaun Timor-Leste seidauk bele hala’o me-sak.

Sá ida mak rezultadu prioritizasaun hato’o ba ema interesadu servisu hamutuk ho setór peskas? 
Rezultadu ne’e la hato’o ba parseiru katak Timor-Leste iha hanoin atu se’es husi planu imple-menta Lesser Sunda MPA Network Design, maibé hato’o katak DNPA hahú planu asaun ne’ebé tuir faze ne’ebé reflete kapasidade no kondisaun real iha Timor-Leste.

Karik iha parte interesadu balun ne’ebé iha hanoin atu ajuda DNPA explora jestaun zona seluk iha área ne’ebé define iha Lesser Sunda MPA Design nia laran, DNPA haksolok atu esplora pusi-bilidade hala’o ida ne’e tuir prosesu klaru atu define objetivu projetu nian.

Halo nusa mak ita halo prioritizasaun
 Ita hahú ho prosesu halibur dadu biolójiku no sosió-ekonómiku ne’ebé iha to’o oras daudaun. Dadu ne’e inklui relatóriu. Publikasaun akadémika, referénsia husi baze dadu online no relatóriu online oioin.

Tuir fali mai, ita hala’o prosesu vizualizasaun ba dadus ne’e. Ita vizualiza no buka-tuir padraun (trends and patterns) tuir métodu vizualizasaun oioin ba dadu hanesan mapas, gráfiku nst.

Tuir rezultadu vizualizasaun dadu no padraun ne’e, ita buka atu hetan zona ne’ebé tékniku hare’e katak importante atu hatene kle’an liu tan. Iha kazu zona interese ne’e, ita hahú esplora di’ak liu tan dadu biolójiku ne’ebé iha no mós kondisaun xavi atu asegura uzu responsavel ba rikusoin peskeiru.
Liu husi análize ne’e ita bele hetan informasaun detalladu liu ne’ebé permite simplifika mapa zona prioritáriu.

Ikus fali ita hare’e fila-fali nível ameasa, tuir dadu sosio-ekonómiku no informasaun husi servisu distrital peska nian, relatóriu insidente, projesaun ba kreximentu populasionál no dadu sosio-ekonómiku seluk. Ita hare’e hikas tuir dadu ne’e se ita bele afina prioridades.

Tan sá mak mak prioritizasaun investimentu jestaun rikusoin peskeiru importante? 
Peska (subsisténsia no artesanal) sai atividade importante ba ema ne’ebé moris iha Timor-Leste nia tasi ibun, no sai fonte proteína no rendimentu ba uma kain ida-idak. Timor-Leste ne’ebé hak-ru’uk ba Millenium Development Goal (MDG) ne’ebé ratififa konvensaun internasionál oioin hahú hetan ona finansiamentu atu investe hodi asegura sustentabilidade husi setór no mós katak setór ne’e bele kontinua nafatin kontribui hodi hametin seguransa alimentár no diversifika rendimentu uma-kain ida-idak. Zona prioridade, loke dalan ba Governu atu servisu hamutuk ho ajénsia ne’ebé responsavel atu jere fundu hodi asegura katak investimentu ne’e kontribui duni hodi hametin jestaun setór peskas.

Sa matadalan mak ita uza atu hametin ita nia prosesu desizaun zona prioridade? 
Timor-Leste sai nasaun membru Coral Triangle Initiative on coral reefs, fisheries and Food Secu-rity (CTI-CFF). Nu’udar nasaun membru, tékniku peskas husi Timor-Leste tuir diskusaun oioin atu hamosu matadalan banati tuir ba rejiaun no ne’ebé ajuda nasaun ida-idak atu hametin jestaun rikusoin peskeiru.

Ferramenta xavi mak “Designing Marine Protected Areas Networks to achieve Fisheries, biodiver-sity, and climate change objectives in Tropical Ecosystems: A practitioner Guide”. Maski Timor-Leste seidauk iha rede areas protejida (redi ida ne’ebé inklui área protejida terrestre no mariña) Diresaun Nasionál Floresta, ne’ebé iha kna’ar atu dezenvolve rede ne’e sei servisu hela atu hetan aprovasaun ba esbosu lejislasaun rede areas protejida.

Haktuir esbosu Polítika Peskas nian, objetivu daruak, Diresaun Nasionál Peska sei buka atu esta-belese área jestaun mariña (iha inglés MMA) hanoin ne’ebé Timor-Leste sei kontinua buka atu alkansa tuir Ferramenta xavi mak “Designing Marine Protected Areas Networks to achieve Fish-eries, biodiversity, and climate change objectives in Tropical Ecosystems: practitioner Guide”.

Ferramenta xavi ne’e adekuadu atu estabelesimentu área jestaun mariña no haktuir Governu Timor-Leste nia kompromisu ba Konvensaun Nasoins Unidas oioin ne’ebé Timor-Leste ratifika no asina.

Konvensaun hirak ne’e inklui: United Nations Convention on Biological Diversity (UNCBD), United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC). Alem de ne’e, matadalan ne’e mós tuir Technical Guidelines for Responsible Fisheries ne’ebé prepara husi Organizasaun Mundiál ba Alimentasaun (FAO).

Dadu biolójiku atu halo mapa hirak ne’e foti husi ne’ebé lolós?
Tuir lolós prosesu dauluk atu estabele rede zona protejida mariña mosu iha Coral Triangle Initia-tiva (CTI-CFF) nia mahon. Timor-Leste sai komponente ida iha unidade biogeográfika ho naran Lesser Sunda Marine. 
Dadu kona-ba Timor-Leste kompila husi Wilson et al. (2009) hamutuk ho tulun husi tékniku Diresaun Nasionál Peska no Akikultura ne’ebé involve prosesu ne’e durante tinan 2007-2009.Dadu biolójiku hirak ne’ebé uza iha Lesser Sunda MPA design inklui dadu ne’ebé prodús liu tiha independénsia no mós durante períodu okupasaun. 
Durante tempu ezersísiu ne’e hala’o, Diresaun Nasionál Floresta, tuir fundu husi Global Environ-mental Facility (GEF) hahú projetu Program of Works on Protected Areas (PoWPA) ne’ebé biban atu hetan asésu ba dadu balun ne’ebé Wilson et al. (2009) uza iha sira nia prosesu prioritizasaun, ne’ebé hamosu relatóriu National Ecological Gap Assessment (NEGA). Liu tiha 2009, ho Timor-Leste nia involvimentu ativu iha Coral Triangle Initiative (CTI-CFF) no fo-rum rejionál seluk ne’ebé estabelese nanis CTI hanesan, Arafura Timor Sea Expert Forum (ATSEF), Partnership in Environmental Management of Seas of East Asia (PEMSEA), Diresaun Nasionál Peska no Akikultura hetan asésu ba dadu biolójiku tan ne’ebé loke dalan atu hala’o hadi’a rezultadu ne’ebé prepara husi Wilson et al. (2009).

Dadu biolójiku inklui dadu habitat kosteiru (Boggs et al. 2009) kona-ba dezenvolvimentu peskeiru iha ponta leste (Lloyd et al. 2009), kona-ba biodiversidade espésie mariñu iha Parke Nasionál Nino Konis Santana (Ayling et al., 2009), kona-ba produtividade mariña no ligasaun entre sistema terrestre no mariñu (Wasson et al., 2009).
Haktuir esforsu makás ne’e, Diresaun Nasionál Peska no Akikultura (DNPA) tuir forum CTI-CFF nian asegura finansiamentu husi Governu Estadu Unidus Amérika nian no biban atu hala’o levan-tamentu biodiversidade mariñu (Erdman & Mohan, 2012), Levantamentu biomasa ikan iha tasi feto (NOAA & DNPA seidauk publika) no hahú prosesu foti dadu kona-ba impaktu alterasaun klimátika ba ekosistema tasi ibun (peskiza la’o hela).

Dadu biolójiku kona-ba espésie invertebradu hanesan Ahu-ruin, ita hetan diskrisaun iha Erdman no Mohan (2012) no dadu kona-ba kobertura husi National Oceanographic Atmospheric Admini-stration (NOAA).

Dadu biolójiku densidade espésie invertebradu balun iha Parke Nasionál Nino Konis Santana mai husi Ayling no kolega (2009) no espésie invertegradu seluk, krustasio no sel-seluk husi Australian National Museum (unpublished) ne’ebé hala’o peskiza iha tinan 2012.

Para além de dadu ne’e rekonstrusaun stock peskeiru iha Timor-Leste 1950-2009 halo tuir pro-jetu Sea Around Us Project tuir esforsu makás husi belun Barbosa (2009).

Além de ne’e ita mós uza dadu Catch Per Unit effort (CPU) ne’ebé rejistu iha logbook husi distritu balun ne’ebé revé husi Departamentu Jestaun Rekursu Mariñu no Peskiza Akuátika ho tulun husi Local Marine Managed Areas (LMMA) Foundation Indonesia iha tinan 2011-2012.

Dadu seluk ne’ebé asésu mak dadu husi Fishbase, husi relatóriu Reefs At Risk (Burke et al,2012) no Reefchek. Dadu seluk mós Rezultadu husi diskusaun husi exersísiu prioritizasaun husi Critical Ecosystem Partnership Fund (CEFP) (Burung Indonesia, 2013, unpublished).

Tuir lolós ho dadu biolójiku nato’on ne’ebé ita iha ita bele hahú iha vizaun jerál kona-ba rikusoinno ita bele loke dalan ba desizaun, tuir evidénsia kona-ba halo nusa mak ita bele jestaun rikusoin peskeiru iha Timor-Leste nia tasi feto.

Tahan ka “Layers” mapa nian ho dadu oioin halibur tiha ona husi Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente (2009-2013) hamutuk ho tulun husi Governu Noruega ne’ebé kria database “Ambiente TL” ne’ebé permite ema hotu-hotu uza no halo mapa gratis ho dadu oioin ne’ebé iha.

Dadu Sosio-ekonómiku foti husi ne’ebé lolós? 
Governu Timor-Leste biban atu halibur dadu sosio-ekonómiku oioin, eskala nasionál nian mak Census uma-kain ne’ebé hala’o iha 2010 (RDTL, 2010) no mós dadu oioin lokalizadu tuir pro-grama rejionál hanesan Regional Fisheries Livelihood Program (RFLP) ne’ebé hetan finansia-mentu husi Governu España no mós programa seluk iha CTI-CFF nia mahon, hanesan, Coral Triangle Pacific, ne’ebé hetan fundu husi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Importante re-alsa katak programa ADB ne’e mós asésu fundu ne’ebé Nasoins unidas aloka ba Timor-Leste tuir Global Environmental Facility (GEF) no sai parte ki’ik ida husi benefísiu Timor-Leste nian atu rati-fika konvensaun UNCBD no UNFCCC.

Dadu sosio-ekonómiku hotu-hotu husi Diresaun Nasionál Estatístika iha geo-referénsia nune’e mós ita bele hare’e pozisaun uma-kain ida-idak iha ita nia prosesu esplora dadus. Alem de ne’e,tuir dadu sensu-peskadór ne’ebé DNPA hala’o iha tinan 2012 ho tulun husi FAO tuir ninia Re-gional Fisheries Livelihood Program (RFLP) ne’ebé mós geo-referénsiadu, ita bele vizualiza sen-tru peskadór no hatene nia artes de peska no númeru embarkasaun nu’udar dadu aproximadu/“proxy” atu iha vizaun kona-ba presaun.

Kondisaun sosio-ekonómiku mós importante ba ita atu hatene presaun, alein de informasaun ne’e, DNPA mós hetan asésu ba mapeamentu ameasas “overfishing” sobre-captura. Dadu hirak ne’e mós tradús ba mapa.

Rezultadu análize:

Zona prioridade tuir análize preliminár husi Wilson no kolega (2009) falta fatin balun no fatin balun hetan ona estragu makás.

Prosesu selesaun ne’ebé Wilson no kolega hala’o iha 2009 tuir prinsípiu danein (6) husi ferra-menta rejionál ne’ebé hatete katak: “Area Mariña Protejida ho uzu multiplu (ne’ebé permite ativi-dade peska artesanal no subsisténsia iha zona balun) tenke luan-liu.

Maski ne’e, rezultadu husi ezersísiu mapeamentu husi Bogg et al. (2009), dadu husi Erdman no Mohan (2013) no mós dadu ne’ebé NOAA halibur iha Juñu 2013, peskiza hirak ne’e, ne’ebé DNPA uza nu’udar dalan atu hala’o validasaun ba análize ne’ebé Wilson no kolega halo iha tinan 2009, ita hare’e katak mapa ne’e la inklui zona seluk ne’ebé importante pontu vista sustentabili-dade setór peskeiru.

Realidade hatudu durante tempu DNPA buka atu hala’o finansiamentu ba sistema jestaun área boot ne’ebé Wilson no kolega propoin iha tinan 2009, DNPA susar atu asegura finansiamentu liu husi orsamentu jerál do estadu (OJE) no mós husi parseiru dezenvolvimentu ne’ebé dala barak la biban atu halo kompromisu ba tempu naruk.


Kompromisu finansimanetu husi parseiru dezenvolvimentu durante períodu ne’ebé liu tinan 3 im-portante tebes atu fó tulun ba DNPA atu hametin kapasidade funsionáriu DNPA, tékniku iha dis-tritu no komunidade hodi ema hotu bele servisu integradu tuir modelu ko-jestaun. Tempu ne’e mós permite ba DNPA atu hatama zona ne’e iha planu anuál asaun no mós asegura finansia-mentu sustentável liu husi OJE.

Haktuir esperiénsia ne’e DNPA no parseiru servisu hahú hala’o prioritizasaun



Zona Batugadé – Tuir lolós zona iha Mota-ain sorin (NTT) “Berluli” iha importánsia biolójika tan nia ai-parapa no ninia tipu habitat. Husi Mota-ain mai to’o Batugade no to’o fatuk tasi ne’ebé fó naran ba fatin “Batuk-gede” dadu preliminár husi espedisaun NOAA rua (2012-2013) susar atu hetan zona ho ahu ruin. Maski nune’e área liu área ida ne’e iha ahu-ruin ho saudi di’ak no stock peskeiru ne’ebé fó moris ba peskadór iha sentru Beacou.

Maski volume ikan ohin loron sei iha, se ita hare’e kreximentu populasionál iha Distritu Bobonaro no Distritu Liquiça, kreximentu númeru peskadór no espansaun sentru peskadór, presaun ba re-kursu peskeiru sei aumenta iha tinan 5 tuir mai nune’e mós importante hahú atividade sensibili-zasaun no estabelese “zona repovoamentu peskeiru” iha ne’e.

Importante mós hanoin katak zona ne’e hetan finansiamentu husi parseiru Dezenvolvimentu, Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB) tuir programa CT-Pacific ne’ebé mós asésu ba fundu husi Global Environmental Facility (GEF).

Zona Behau – Zona Behau, importante tebes (pontu vista ekolójiku, no pontu vista sosio-ekonómiku), maski nune’e Wilson no kolega (2009) halibur zona Hera no Cristo Rei, la inkorpora zona Behau iha unidade ne’ebé sira bolu Behau. Ida ne’e hamosu difikuldade interpretasaun lo-kalizasaun no komunikasaun kona-ba zona atu proteje.

Dauluk, Zona Cristo Rei, hetan tiha ona estatutu espesiál nu’udar área protejida, ida ne’e signifika katak oras daudaun, Diresaun Nasionál Floresta sei responsabiliza ba ninia jestaun. Maski nune’e, jestaun ne’e tenke hala’o em konjuntu tuir komité jestaun ida.

Daruak, Zona Hera no Metinaro iha importánsia biolójika makás tan ninia asosiasaun Ai-parapa, Du’ut Tasi no Ahu-ruin, asosiasaun ne’ebé difisil atu hetan iha rejiaun. Zona Hera-Metinaro hetan ameasa oioin ne’ebé la hanesan fatin seluk, nune’e mós ninia sistema jestaun ba área ne’e úniku. Maski Zona Hera iha Ai-parapa, maioria ai-parapa no du’ut tasi iha hetan iha zona Meti-naro.

Datoluk, Ahu-ruin husi Behau la tama ba zona ne’ebé Wilson no kolega hanaran Behau. Impor-tante realsa katak iha Metinaro ita hetan duni Ahu-ruin no faixa ne’e kontinua husi Suku Duyong to’o Suku Uma-kaduak (NOAA, DNPA unpublished).

Iha área jestaun ne’e, ne’ebé Wilson no kolega hanaran Behau, rekomendasaun mak fahe ba Zona tolu (3): Cristo Rei, Hera-Metinaro, Behau.

Haktuir análize ba dadu biolójiku, análize ba dadu sosio-ekonómiku, análize ba ameasa zona ho prioridade a’as liu iha unidade ne’e mak zona (1) Metinaro no (2) Behau.

Zona Atauru - Illa Ataúru tomak iha importánsia ekolójika makás. Maski parte balun deit husi Ataúru hetan proposta ba área protejida, tuir lolós dadu husi NOAA ne’ebé foti iha Juñu 2013 hatudu katak pontu vista biomasa ikan nian, zona ne’ebé la sai área protejida iha volume ikan makás liu duke ida ne’ebé atu sai zona protejida. Ne’e rezultadu husi atividade peska no densi-dade populasional besik área protejida. Ataúru tomak zona prioritáriu ba jestaun prioridade jestaun no protesaun stock peskeiru iha kosta oeste, zona prioritáriu ba atividade atu ha-la’o restocking (zona repovoamentu peskeiru) kosta este.

Zona Lamsanak – Tuir lolós zona Lamsanak, ho área luan lós maibé zona ho importánsia ekolójika makás mak zona ki’ik ai-parapa iha uma lisan Lamsana nian kraik, maski nune’e, zona ne’e hetan estragu makás husi impaktu sedimentasaun no mós atake biolójiku ne’ebé hamate ahu-ruin lubuk ida iha zona Lamsanak (Erdman & Mohan, 2013). Estudu tuir mai iha zona ne’e nia laran (NOAA & DNPA, unpublished) mós hatudu rezultadu ne’ebé hanesan.

Tuir lolós zona Lamsana hetan ona protesaun liu husi Regulamentu Suku, ne’ebé lidera husi servisu Distrital Peskas iha Distritu Manatuto ho tulun husi LMMA Indonesia iha programa Coral Triangle Support Partnership (CTSP) nia mahon.

Importante tebes atu hametin sistema jestaun rai maran iha zona adjasente ba zona Lamsana hodi hamenus impaktu sedimentasaun ba zona ahu-ruin ne’ebé importante ba produtividade pes-keira no mós importante ba komunidade iha Suku oioin liu-liu suku Ma’abat.

Haktuir análize, rekomendasaun mak atu kontinua nafatin suporta atividade peska distritu atu ha-la’o jestaun ba zona Lamsana (Tasi no rai maran) no mós fó tulun tan ba Distritu Manatuto atu jere di’ak liu tan unidade Behau.

Zona Buruma – Infelismente iha análize husi Wilson no kolega, área Baucau la dun hetan pontu ho importánsia ba konservasaun. Tuir dadu biolójiku ne’ebé foti iha fulan Jullu tinan 2013 ho tulun husi ekipa NOAA, ita hare’e katak zona Baucau, liu-liu iha Buruma iha habitat no biomasa kapás no mós ita hare’e katak iha númeru ikan predadór a’as kompara ho fatin seluk.

Maski zona ne’e ki’ik no ho distánsia liu 80 km husi Parke Nasionál Nino Konis Santana, nia bele fó tulun iha prosesu hamosu ligasaun (connectivity) entre zona protejidas no aban bainrua, tuir estudu sientifiku kle’an liu bele sai posível área protejida.

Buruma zona prioritáriu iha prosesu estabelesimentu zona repovoamentu peskeiru no mós introdús regra peska ne’ebé sustentável.

Parke Nasionál Nino Konis Santana – Haktuir servisu husi DNPA hamutuk ho programa Coral Triangle Support Partnership (CTSP) no peskiza ne’ebé hato’o husi Erdman no Mohan (2012) ita tenke hamosu zona repovoamentu peskeiru ka “no take” area ida tan entre Tutuala no Com, ne’e halo katak design ne’e tuir prinsípiu daualuk husi matadalan rejionál.

Tuir dadu ekolójiku iha Loikere, Suku Mehara, zona ne’e iha indise biodiversidade a’as no fó habitat di’ak ba espésie oioin nia siklu-moris. Ida ne’e hamutuk ho interese husi lideransa lokal Suku Mehara nian atu proteje fatin ne’e, no mós relatóriu atividade peska ilegal iha Loikere, zona ne’e sai pontu importante atu jere.

Loikere zona prioritáriu ne’ebé tenke halo zoneamentu no estabelese zona repovoamentu peskeiru

Sumáriu

1. Ho dadu ne’ebé iha Timor-Leste bele hahú prioritiza zona jestaun iha tasi badak (0-≈40 metru profundidade);

2. Dadu foun hatudu katak iha zona balun ne’ebé seidauk tama ba zona importante ba jestaun tuir Lesser Sunda MPA Design

3. Dadu foun hatudu katak DNPA bele hahú konsidera nu’udar zona prioritáriu ba jestaun: Bu-ruma (≈5.6 km2), Ataúru tomak (≈98 km2);

4. Dadu foun hatudu mós hatudu katak esforsu jestaun Lesser Sunda MPA bele hahú iha zona Metinaro (≈10.9 km2), Behau (≈33 km2), Beacou (≈9.2 km2), Loikere (≈2.6 km2);

5. Hodi fasilita investimentu iha zona jestaun tasi nian ne’ebé foin teme, DNPA bele uza zona hirak ne’e, hodi sai pontu partida atu fasilita no asegura efesiénsia servisu DNPA nia iha Lesser Sunda MPA areas no konsentra esforsu atu kumpri responsabilidade naraun nian ba tratadu internasionál ne’ebé Timor-Leste asina ona.

6. Tuir dezenvolvimentu kapasidade, ekipamentu no infra-estrutura, no peskiza DNPA bele habe-lar zona prioritáriu hodi inklui área tomak iha Lesser Sunda MPA design ka altera design ne’e tuir estudu viabilidade no estudu biolójiku no sosio-ekonómiku atu asegura efesiénsia investi-mentu;















Reference From  
Download Full File PDF

Prioritizationof Fisheries Management Zoneson Timor-Leste’s North Coast

Obrigado ba ita boot sira hotu nebe mak iha laran luak vizita ona hau nia Blog, espera katak blog ida nee bele fo vantagen ba ita hotu. 
Labele haluhan Klick Subscribe iha leten.



0 komentar:

Post a Comment